Platana s Delte ide po nacionalni naslov: riječka priča prvi put u izboru za Hrvatsko stablo godine

Rijeka prvi put ima vlastitog kandidata u izboru za Hrvatsko stablo godine. U nacionalno glasovanje ušla je platana na Delti, uz Spomenik oslobođenja, pod nazivom „Platana koja spaja“. Kandidaturu je pokrenuo Mjesni odbor Centar-Sušak, a javnost svoj glas može dati do 30. rujna. Pobjedničko stablo dobiva priliku predstavljati Hrvatsku i u europskom izboru.

Kod ovog kandidata nije presudna samo veličina krošnje. Mjesto na kojem platana raste nosi povijesni sloj grada: Delta je prostor između nekada odvojenih urbanih cjelina Rijeke i Sušaka, a stablo se interpretira kao živi simbol njihova povezivanja.

Stablo je posađeno u prostoru koji pamti podijeljeni grad

Rijeka i Sušak desetljećima su imali složenu povijest granica, uprava i različitih državnih okvira. Nakon Drugog svjetskog rata grad se politički i urbano ponovno objedinjuje, a prostor Delte dobiva novu simboliku. Platana koja raste uz spomeničku zonu s vremenom je postala dio krajolika koji mnogi prolaznici uzimaju zdravo za gotovo.

Izbor za stablo godine upravo takvim primjerima daje novu vidljivost. Ne traži se nužno najstarije ili najveće stablo, nego ono uz koje zajednica može vezati uvjerljivu priču. U riječkom slučaju poveznica između prirodnog elementa i povijesti mjesta dovoljno je jasna da kandidat ima identitet i izvan granica grada.

Glasovanje traje cijeli rujan

Nacionalni izbor otvoren je do kraja rujna i svaki glas može se dati samo jednom prema pravilima organizatora. Takav model smanjuje mogućnost da rezultat bude samo posljedica automatskog ponavljanja glasova i više ovisi o tome koliko će pojedina lokalna zajednica mobilizirati ljude koji smatraju da njihov kandidat ima priču vrijednu predstavljanja Hrvatske.

Za Rijeku je sama nominacija novost jer grad ranije nije imao kandidata u tom izboru. Prošlogodišnji uspjeh kostrenskog hrasta pokazao je da područje Kvarnera već ima iskustvo s nacionalnim naslovom, no platana s Delte nosi drukčiju priču: ona je izrazito urbano stablo, smješteno između prometa, parkova, Rječine i gradskog središta.

Kandidatura može otvoriti širi razgovor o velikim gradskim stablima

Odrasla stabla u gradu daju hlad, ublažavaju pregrijavanje prostora i mijenjaju doživljaj javne površine, ali istodobno traže stručnu njegu i prostor za korijen. Kada jedno od njih postane predmet nacionalnog glasovanja, pažnja se prirodno širi i na pitanje kako Rijeka čuva svoje starije zelene točke.

Platana s Delte sada ima jednostavan cilj: prikupiti dovoljno podrške do 30. rujna. Hoće li postati hrvatski pobjednik tek će se vidjeti, ali već sama kandidatura pretvara jedno poznato stablo u priču o mjestu na kojem Rijeka doslovno i povijesno spaja svoje obale.

Izbor stabla godine nije botaničko natjecanje u kojem pobjeđuje samo najveći ili najstariji primjerak. Važna je priča koju drvo nosi i način na koji ga zajednica doživljava. Riječka platana nalazi se u prostoru svakodnevnog prolaza, prometa i javnih okupljanja, pa njezina kandidatura skreće pozornost na vrijednost velikih stabala upravo tamo gdje je pritisak urbanizacije najveći. Ako građani kroz glasanje počnu drukčije gledati hladovinu, korijenov prostor i dugoročno održavanje odraslih stabala, kandidatura ima smisao i neovisno o konačnom plasmanu. Takva vidljivost može pomoći da se zelena infrastruktura promatra kao gradska imovina, a ne kao dekoracija.

Glasanje traje do kraja rujna, pa kandidatura ima gotovo cijeli mjesec da dođe do građana koji inače možda ne prate teme urbanog zelenila. Ako riječka platana osvoji nacionalni izbor, dobiva mogućnost predstavljanja Hrvatske na europskoj razini. No i bez pobjede sama nominacija prvi put stavlja jedno riječko stablo u središte nacionalne kampanje. To gradu daje priliku da uz fotografiju i priču kandidata otvori širu raspravu o zaštiti odraslih stabala, zamjenskoj sadnji i kvaliteti tla na javnim površinama.