Projekt Hrabrost prolazi kroz Rijeku: 827 kilometara za pokušaj Guinnessova rekorda

Projekt „Hrabrost“ nije klasična utrka s jednom startnom i ciljnom zonom u Rijeci, nego višednevni ultratrkački pokušaj koji povezuje hrvatsku obalu od Savudrije do Prevlake. Australsko-hrvatski ultratrkač Aydan Marko Papac krenuo je 24. kolovoza u 5 sati kod svjetionika u Savudriji s ciljem da 827 kilometara prijeđe za manje od deset dana i time pokuša postaviti Guinnessov svjetski rekord za najbrže pretrčavanje Hrvatske tom obalnom rutom.

Rijeka je točka na ruti, a ne zasebna utrka

Za riječku publiku važan je dio plana prema kojem Papac na putu prema jugu prolazi pokraj riječke katedrale. Time Rijeka ulazi u niz gradova i prepoznatljivih lokacija koje povezuju pojedine etape: nakon starta u Istri ruta nastavlja prema Kvarneru, a zatim prema Zadru, Splitu, Makarskoj, Dubrovniku i završnoj točki kod Tvrđave Prevlaka.

Takav format mijenja način na koji treba gledati pothvat. Nema jedne staze zatvorene za natjecatelje ni klasične borbe za plasman. Glavni protivnici su udaljenost, vrijeme, oporavak i sposobnost da se svakoga dana ponovno nastavi nakon desecima kilometara prethodno prijeđene dionice.

827 kilometara znači da logistika postaje dio sportskog rezultata

Kod ultradugih pokušaja samo trčanje je najvidljiviji dio, ali iza njega stoji sustav prehrane, hidratacije, medicinske procjene, odmora i navigacije. Papca prati tim koji uključuje članove zadužene za prehranu, fizioterapiju, medicinsku podršku, logistiku i dokumentiranje puta. To je važno jer se kod višednevnog napora problemi najčešće ne pojavljuju kao jedan veliki događaj, nego kao niz manjih odstupanja: nedovoljno sna, žuljevi, probavne poteškoće, dehidracija ili tempo koji je prvoga dana bio održiv, a petoga više nije.

Obalna ruta dodatno donosi različite profile ceste, promjene podloge, ljetne temperature i prometne uvjete. Zato rekord nije samo pitanje maksimalne brzine. Uspjeh ovisi o tome koliko dugo trkač može održavati dovoljno dobar prosjek bez stvaranja duga oporavka koji kasnije više nije moguće nadoknaditi.

Iza rekorda stoji osobna posveta

Papac je projekt posvetio svom pokojnom djedu Jandri Biliću, koji je preminuo od Creutzfeldt-Jakobove bolesti. Cilj nije samo sportska brojka nego i podizanje svijesti o rijetkoj neurodegenerativnoj bolesti te podrška obiteljima koje se s njom susreću.

Ta osobna komponenta objašnjava i naziv „Hrabrost“. Ultratrčanje ovdje služi kao javno vidljiv okvir za priču o gubitku, sjećanju i fizičkom naporu koji ima simboličnu svrhu. Takvi projekti često privuku ljude koji inače ne prate ultramaratone jer je sportski rezultat povezan s razlogom koji je razumljiv i izvan sportskog kruga.

Zašto je prolazak kroz Rijeku zanimljiv lokalno

Rijeka je prirodna točka na ovakvoj obalnoj trasi jer povezuje istarski i kvarnerski dio puta s nastavkom prema Dalmaciji. Prolazak uz prepoznatljiv gradski motiv stvara kratki lokalni trenutak unutar mnogo većeg projekta. Za grad to nije višednevna manifestacija, nego prilika da se jedna međunarodno zamišljena sportska priča nakratko preseli na riječke ulice.

Takvi prolazni događaji imaju drukčiju dinamiku od stadionskog sporta. Publika nema točno definirano vrijeme od 90 minuta, a raspored može ovisiti o stvarnom tempu trkača, odmoru i okolnostima na ruti. Zato je korisnije pratiti službene aktualizacije projekta nego oslanjati se na okvirne procjene dolaska.

Rekord će se vrednovati tek kada cijela ruta bude završena

Kod pokušaja Guinnessova rekorda nije dovoljno samo stići do cilja. Potrebno je dokazati tijek pokušaja prema pravilima kategorije, dokumentirati rutu i vrijeme te naknadno proći postupak provjere. Zbog toga se tijekom samog trčanja može govoriti o pokušaju rekorda, dok se konačna potvrda može dati tek nakon završetka i verifikacije.

Za Rijeku je najvažniji lokalni aspekt jednostavan: grad je jedna od postaja na putu dugom 827 kilometara koji spaja hrvatsku obalu. Za Papca je riječ o jednoj etapi u mnogo većem fizičkom i osobnom izazovu. Upravo taj odnos lokalnog trenutka i nacionalne rute čini projekt „Hrabrost“ zanimljivijim od obične vijesti o još jednom sportskom rezultatu.