Kastav je završnicu kolovoza ponovno pretvorio u veliku pozornicu čakavske autorske pjesme. Na Crekvini je održano 22. Izdanje ČAnsonfesta, s ukupno 16 novih skladbi i nizom nagrada koje su rasporedile pažnju između teksta, glazbe, interpretacije, zavičajnog izraza i reakcije publike. Završna večer ujedno je spustila zastor na 35. Kastafsko kulturno leto.
Nagrada publike otišla je pjesmi koja nosi miris mora
Najviše glasova publike dobila je Suzana Matušan Avgustini za „Ni ga vala od maištrala“, pjesmu napisanu na stihove Daniela Načinovića. Naslov i jezik skladbe oslanjaju se na mediteranski prostor i čakavsku zvučnost, što se prirodno uklopilo u ambijent Crekvine i identitet festivala.
Publika na ovakvom festivalu ima drukčiju ulogu od stručnog žirija. Ne procjenjuje nužno strukturu teksta ili kompozicijsku tehniku, nego reagira na cjelinu izvedbe. Kada se jedna skladba izdvoji upravo glasovima gledališta, to pokazuje da je uspjela prijeći granicu između natjecateljskog programa i neposrednog emocionalnog kontakta.
Nagrade su pokazale koliko je čakavska scena stilski široka
Festival nije imao samo jednog pobjednika. Nagrada „Nikola Luzer“ za najbolju zavičajnu ČAnsonu pripala je Robertu Funčiću za „Trajekt“. Rajka Jurdana-Šepić nagrađena je za tekst pjesme „Stran sna“, dok je Bruno Krajcar osvojio priznanje za skladbu „Kamik va kamike“ u izvedbi Roberta Kolara.
Siniša Pifar dobio je priznanja za najbolju interpretaciju i debitantski nastup s pjesmom „Budi mali mrav“, a Damir Vrbljanac proglašen je najboljim kantautorom za „Svet z mojga balkona“. Takva raspodjela nagrada važna je jer pokazuje da festival ne pokušava čakavsku glazbu zatvoriti u jedan zvuk. Unutar istog jezika mogu postojati balada, mediteranski motiv, kantautorski pristup, humor i suvremeniji aranžman.
Šesnaest novih skladbi znači da festival i dalje proizvodi novi repertoar
Za lokalnu glazbenu scenu možda je važniji broj novih pjesama nego konačna lista nagrada. ČAnsonfest nije revijalna večer sastavljena samo od poznatih standarda. Svake godine pred publiku dolazi novi materijal, što čakavskom izričaju daje budućnost umjesto da ga svodi na nostalgiju.
Autori pritom rade s jezikom koji ima snažnu regionalnu pripadnost, ali to ne znači da su teme nužno stare. U novim skladbama mogu se govoriti suvremene priče, osobni odnosi, prolaznost, humor i svakodnevica. Jezik postaje sredstvo izražavanja sadašnjosti, a ne muzejski predmet.
Crekvina je više od kulise za festivalsku večer
Povijesni prostor Crekvine snažno određuje doživljaj ČAnsonfesta. Otvoreno gledalište i kamena arhitektura daju programu atmosferu koju je teško prenijeti u zatvorenu dvoranu. Istodobno, takav prostor traži ozbiljnu organizaciju zvuka, rasvjete i publike jer otvorena scena ovisi o vremenu i tehničkim uvjetima.
Kastav je kroz godine upravo na toj povezanosti prostora i programa izgradio prepoznatljiv završetak ljeta. Festival ne dolazi u neutralnu dvoranu, nego u mjesto koje samo po sebi nosi povijest i vizualni identitet. To pojačava doživljaj lokalnog jezika i stvara vezu između glazbe, grada i publike.
ČAnsonfest je zatvorio 35. Kastafsko kulturno leto
Ovogodišnje Kastafsko kulturno leto pratilo je više od osam tisuća posjetitelja. ČAnsonfest je ostao njegova završna točka, čime se nakon niza ljetnih programa pažnja vraća na čakavsku riječ i glazbu. Taj raspored ima simboliku: sezona završava sadržajem koji je najčvršće povezan s lokalnim identitetom.
Za Kastav je važno da kulturna ponuda ne funkcionira samo kao ljetna zabava za posjetitelje. Kada festival desetljećima stvara nove pjesme, okuplja autore i ostavlja audio zapis, nastaje kulturna arhiva koja traje dulje od jedne večeri. U tome je najveća vrijednost 22. ČAnsonfesta — još jedan niz novih skladbi sada ulazi u repertoar kvarnerske čakavske scene.
Program počinje prije samog termina
U Kastvu događaj koji je dobro povezan s okolinom može privući i ljude koji ga nisu unaprijed planirali.
Publika mijenja način na koji prostor živi
Ovaj kulturni program u Kastvu zato nije samo pitanje onoga što se događa na pozornici ili u galeriji.
Različita publika traži različite ulaze u program
U Kastvu zato je korisno imati više jasnih načina ulaska u sadržaj: kratko objašnjenje, razumljiv raspored i mogućnost da se programu priključi bez velikog predznanja. Takva otvorenost ne umanjuje kvalitetu sadržaja.



Servis · Narančasti meteoalarm za Rijeku: mogući jaki pljuskovi i grmljavinsko nevrijeme, službe u pripravnosti
Život · Rijeka obilježava 80 godina tehničke kulture na Grobniku: više od 20 udruga, zrakoplovi, oldtimeri i besplatan prijevoz
Kvarner · PGŽ ulaže gotovo 1,5 milijuna eura u zdravstvenu opremu: više od 270 uređaja za 34 prostora i dva električna vozila
Promet · Linija 11 od idućeg tjedna kreće deset minuta kasnije, obnovljeni prijelazi na Turniću i Zametu
Servis · Kvar na glavnom cjevovodu pogodio Čavle i Jelenje, ekipe ViK-a rade na normalizaciji vodoopskrbe
Promet · Nakon neprijavljenih auto-okupljanja na Krku i Škurinjama policija nastavlja pregled snimki i naknadno kažnjavanje