Riječki sustav mikromobilnosti ulazi u novu fazu dolaskom 300 električnih romobila koji će se moći preuzimati i ostavljati na 32 predviđene lokacije. Povratak većeg broja vozila na gradske ulice otvara dvije paralelne teme: praktičnu alternativu kratkim vožnjama automobilom i potrebu da se kretanje romobila uskladi s pješacima u gradu koji nema razgranatu mrežu zasebnih biciklističkih i mikromobilnih koridora.
Najveća dopuštena brzina vozila bit će 25 kilometara na sat, ali to nije brzina kojom se smije prolaziti svugdje. U pješačkim i nogostupnim zonama vožnja mora biti prilagođena pješacima, a u središtu se najavljuju geografski definirana područja s dodatnim ograničenjima te mjesta na kojima vožnja ili parkiranje neće biti dopušteni.
Trideset i dvije lokacije trebale bi spriječiti nasumično ostavljanje vozila
Jedan od najvećih problema ranijih sustava bio je nered na nogostupima. Kada se romobil ostavi uz rub prolaza, problem možda ne izgleda velik vozaču koji je završio vožnju, ali može potpuno blokirati osobu u invalidskim kolicima, roditelja s kolicima ili slabovidnu osobu koja se oslanja na predvidljiv pješački koridor.
Novi model zato se oslanja na unaprijed određene točke preuzimanja i ostavljanja. Odgovornost za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila ima operater, što bi trebalo skratiti vrijeme u kojem romobil ostaje na pogrešnom mjestu.
Brzina hoda na nogostupu važnija je od tehničkog maksimuma romobila
Činjenica da vozilo može razviti 25 kilometara na sat ne znači da je takva vožnja primjerena među pješacima. U prostorima koji nisu fizički odvojeni potrebno je kretati se vrlo sporo i ostaviti pješaku prvenstvo. Policija ostaje nadležna za kontrolu ponašanja vozača i sankcioniranje prekršaja.
Za korisnike će najvažnija navika biti prilagodba različitim zonama. Aplikacija i tehnička ograničenja mogu pomoći, ali sigurnost ne može biti potpuno automatizirana. Preglednost, razmak, kaciga i izbjegavanje naglog prolaska uz ulaze u zgrade ostaju stvar osobne odgovornosti.
Rijeka tek treba spojiti mikromobilnost s boljom infrastrukturom
Grad je reljefno zahtjevan, s uskim ulicama i velikim visinskim razlikama, pa model koji dobro radi u ravnijem gradu ne može biti preslikan bez prilagodbe. Najavljen je i razvoj približno 16 kilometara duge biciklističke trase od Preluka prema središtu, no takav infrastrukturni projekt zahtijeva vrijeme i više faza pripreme.
Prvi mjeseci novog sustava zato će biti praktičan test: hoće li 32 lokacije biti dovoljno dobro raspoređene, koliko će vozila ostajati na pješačkim pravcima i hoće li ograničenja u centru smanjiti konflikte. Od tih rezultata ovisit će koliko će e-romobili postati koristan dio riječke mobilnosti, a koliko još jedan izvor pritiska na već tijesne javne površine.
Uspjeh sustava moći će se mjeriti i podacima koji nisu vidljivi prvog dana: prosječnim brojem vožnji po vozilu, brojem prijava nepropisnog parkiranja, učestalošću premještanja romobila i lokacijama na kojima najčešće dolazi do konflikta s pješacima. Takvi pokazatelji mogu pomoći da se mreža od 32 točke naknadno prilagodi stvarnom korištenju. Ako jedna lokacija stalno ostaje prazna, a druga prepunjena, raspored nije optimalan bez obzira na to koliko dobro izgleda na početnoj karti. Upravo će sposobnost operatera i grada da reagiraju na te obrasce odlučiti hoće li novi sustav biti stabilniji od ranijih pokušaja mikromobilnosti.
Za pješake će vrlo brzo biti vidljivo funkcionira li novi model bolje od prethodnih. Nije dovoljno da aplikacija korisniku pokaže mjesto parkiranja ako fizička lokacija nema dovoljno prostora ili ako se vozila redovito ostavljaju preko taktilnih staza i prolaza. Zato bi terenska kontrola prvih tjedana trebala biti jednako važna kao tehničko pokretanje usluge. Dobro postavljen sustav može smanjiti kratke automobilske vožnje, ali samo ako pritom ne prebacuje trošak udobnosti na najranjivije korisnike nogostupa.
Geofencing će kontrolirati gdje vožnja završava
Dodatni operativni detalji potvrđuju da se sustav neće oslanjati na slobodno ostavljanje romobila po cijelom gradu. Završetak najma bit će vezan uz unaprijed određene zone, a aplikacija će koristiti GPS provjeru lokacije i fotografiju parkiranog vozila. Time se pokušava spriječiti blokiranje nogostupa i ulaza koje je u drugim gradovima često postalo glavni problem sustava bez fiksiranih zona.
Korzo će imati poseban režim u kojem se vožnja ograničava ili onemogućuje, dok će na osjetljivim dijelovima grada brzina biti automatski prilagođena geofencing pravilima. Prava kvaliteta sustava moći će se procijeniti tek nakon prvih tjedana korištenja, kada će biti vidljivo poštuju li korisnici zone i koliko brzo operater uklanja nepravilno ostavljena vozila.



Servis · Narančasti meteoalarm za Rijeku: mogući jaki pljuskovi i grmljavinsko nevrijeme, službe u pripravnosti
Život · Rijeka obilježava 80 godina tehničke kulture na Grobniku: više od 20 udruga, zrakoplovi, oldtimeri i besplatan prijevoz
Kvarner · PGŽ ulaže gotovo 1,5 milijuna eura u zdravstvenu opremu: više od 270 uređaja za 34 prostora i dva električna vozila
Promet · Linija 11 od idućeg tjedna kreće deset minuta kasnije, obnovljeni prijelazi na Turniću i Zametu
Servis · Kvar na glavnom cjevovodu pogodio Čavle i Jelenje, ekipe ViK-a rade na normalizaciji vodoopskrbe
Promet · Nakon neprijavljenih auto-okupljanja na Krku i Škurinjama policija nastavlja pregled snimki i naknadno kažnjavanje