Dom zdravlja u Crikvenici nakon obnove cilja na više od 70 posto manju potrošnju energije

Crikvenički Dom zdravlja završio je jednu od važnijih infrastrukturnih obnova u lokalnom javnom sektoru. Projekt vrijedan 1,85 milijuna eura obuhvatio je toplinsku izolaciju vanjskih zidova i ravnog krova, zamjenu stolarije, ugradnju visokotemperaturne dizalice topline snage 120 kilovata, novu LED rasvjetu te sustav za daljinsko praćenje potrošnje energije i vode. Cilj nije samo ljepši objekt, nego znatno niži godišnji trošak rada i stabilniji uvjeti za pacijente i zdravstvene djelatnike.

Primorsko-goranska županija projekt je financirala s 1,05 milijuna eura, dok preostalih 800 tisuća eura čine bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U objektu od oko dvije tisuće četvornih metara prije obnove godišnje se trošilo približno 17 tisuća litara nafte. Nova kombinacija izolacije i sustava grijanja trebala bi donijeti uštede veće od 70 posto.

Energetska obnova u zdravstvu ima dvostruku vrijednost

Kod poslovne zgrade smanjenje potrošnje prije svega je financijsko pitanje. U zdravstvenom objektu ono je šire jer se energija troši tijekom cijelog dana, a temperatura prostora izravno utječe na pacijente, čekaonice i rad osoblja. Stabilnije grijanje zimi i bolja toplinska zaštita ljeti mogu smanjiti oscilacije koje su u starijim zgradama česte i neugodne.

Procjene govore o uštedi oko 93 tisuće kilovatsati toplinske energije za grijanje i približno 346 tisuća kilovatsati primarne energije godišnje. Očekuje se i gotovo 80 posto manje emisija stakleničkih plinova, odnosno oko 73 tone godišnje. Takvi brojevi pokazuju da energetska obnova javnih zgrada može imati mjerljiv učinak, posebno kada se mijenja zastarjeli sustav koji se oslanja na fosilno gorivo.

Nova tehnologija traži i kvalitetno upravljanje nakon završetka radova

Sama ugradnja dizalice topline i LED rasvjete nije kraj projekta. Sustav daljinskog očitanja potrošnje trebao bi omogućiti da se stvarni učinak uspoređuje s projektnim vrijednostima. Ako potrošnja u nekom dijelu zgrade iznenada poraste, upravitelj može ranije uočiti problem i reagirati prije nego se nepotreban trošak gomila mjesecima.

U okolišu objekta postavljeni su punionica za električna vozila i parkiralište za bicikle, pa projekt izlazi iz uskog okvira grijanja i fasade. To su manji elementi u ukupnoj investiciji, ali šalju poruku da javna zdravstvena ustanova može istodobno rješavati energetiku, pristup i održiviju mobilnost zaposlenika i korisnika.

Sljedeći korak je kvaliteta unutarnjeg prostora i zdravstvene usluge

Nakon završetka energetske obnove najavljen je nastavak ulaganja u interijer. To je logičan slijed jer pacijent najveći dio vremena doživljava upravo čekaonicu, ordinaciju, hodnik i organizaciju procesa, a ne novu fasadu izvana. Energetski učinkovit objekt stvara financijsku i tehničku osnovu, ali konačni standard ovisi o tome koliko se poboljšaju uvjeti rada i dostupnost zdravstvene usluge.

Za Crikvenicu je projekt važan i zato što Dom zdravlja tijekom ljeta opslužuje sredinu koja ima mnogo više ljudi nego tijekom zime. Obnova ne rješava pitanje broja liječnika, sezonskog opterećenja ili termina, ali smanjuje jedan skup dugoročnih troškova. Ako se ostvarene uštede doista zadrže iz godine u godinu, više sredstava može ostati za opremu, održavanje i druge dijelove zdravstvenog sustava koji se neposredno vide u svakodnevnom radu.

Prve račune nakon obnove trebat će usporediti s projektnim očekivanjima

Najbolja potvrda uspjeha obnove bit će stvarna potrošnja tijekom prve pune sezone grijanja i hlađenja. Projektne procjene daju smjer, ali tek računi i očitanja pokazuju kako zgrada radi u svakodnevnim uvjetima, s otvorenim vratima, punim čekaonicama i različitim režimima korištenja ordinacija. Sustav daljinskog praćenja omogućit će da se odstupanja uoče puno ranije nego u starom modelu.

Ako se predviđene uštede potvrde, Crikvenica će dobiti dobar primjer za druge javne objekte kojima je potrebna obnova. Najvažnije je da se pritom ne promatra samo povrat ulaganja kroz energiju. U zdravstvenoj zgradi jednako su bitni toplinska ugoda, pouzdanost sustava i činjenica da se manje vremena i novca troši na kvarove i zastarjelu opremu.

Energetska obnova ima i važan aspekt otpornosti na buduće cijene energenata. Objekt koji troši znatno manje energije manje je izložen velikim oscilacijama troškova, što je za javnu ustanovu posebno važno jer se proračun mora planirati unaprijed. Ako novi sustav zadrži projektirane performanse, Dom zdravlja moći će preciznije predviđati godišnje rashode i manje ovisiti o cijenama loživog ulja. Takva predvidivost nije vidljiva na novoj fasadi, ali je jedan od najvažnijih dugoročnih rezultata ulaganja.

Za pacijente će najvidljiviji rezultat ipak biti udobniji prostor. Energetski pokazatelji mogu biti izvrsni, ali javna investicija postiže punu vrijednost tek kada ljudi u čekaonici osjećaju stabilnu temperaturu, manje propuha i bolju kvalitetu boravka. Zato bi iskustva korisnika nakon prve zime trebala biti dio procjene uspješnosti obnove, uz tehničke podatke o potrošnji.

Infrastruktura određuje koliko brzo prilika postaje stvarnost u Crikvenici

U Crikvenici pristup luci, cestama, skladištima, energiji i radnoj snazi može ubrzati projekt, ali i postati ograničenje ako se kapaciteti ne razvijaju istim tempom.