Više od dvije tisuće kineskih automobila stiglo morem u Rijeku: luka testira novu logističku ulogu

Riječka luka dobila je novi tip velikog uvoznog tereta: više od dvije tisuće automobila iz Kine stiglo je izravno morem brodom AICC Huanghu. Brod je dug gotovo 200 metara i riječ je o prvom ro-ro dolasku iz Dalekog istoka s velikom pošiljkom vozila namijenjenih hrvatskom i okolnim tržištima. Nakon iskrcaja automobili se dalje otpremaju cestom i željeznicom.

Prvi izravni ro-ro dolazak iz Dalekog istoka mijenja sliku tereta

Automobili su za luku drukčiji teret od kontejnera, rasutog tereta ili klasične generalne robe. Vozila se s broda iskrcavaju vlastitim kotačima, trebaju veliku privremenu površinu za smještaj i traže precizno usklađenu otpremu kako luka ne bi postala parkiralište. Upravo zato prvi veliki dolazak iz Kine nije samo atraktivan broj, nego test cijelog logističkog lanca.

Ako se slični brodovi počnu redovito vraćati, važna će postati brzina od trenutka iskrcaja do odlaska vozila iz lučkog područja. Svaki dodatni dan zadržavanja zauzima prostor koji je u riječkom bazenu već ograničen. Uspjeh se zato neće mjeriti samo brojem automobila na brodu, nego i učinkovitošću željezničkog i cestovnog nastavka putovanja.

Rijeka već gradi promet automobila u oba smjera

Automobilski posao u riječkoj luci nije počeo ovom pošiljkom. Tijekom prethodnog razdoblja razvijao se uvoz i izvoz vozila europskih proizvođača, a u logistiku su uključeni specijalizirani partneri. U prvih šest mjeseci ove godine kroz luku je prošlo oko 22 tisuće automobila i lakih gospodarskih vozila, dok se za cijelu godinu očekuje približno 60 tisuća.

Dolazak kineskih vozila dodaje novi geografski smjer. Umjesto da Rijeka bude samo izlazna luka za proizvodnju iz srednje Europe, otvara se mogućnost da postane i ulazna točka za vozila proizvedena u Aziji. Time se mijenja pozicija luke u opskrbnom lancu i povećava potreba za prostorom, željezničkim kompozicijama i cestovnim transporterima.

Praška obala postaje važna za budući kapacitet

Najveće ograničenje razvoja automobilskog prometa nije dubina mora nego površina na kopnu. De Franceschijev gat i okolni prostor imaju ograničen kapacitet za privremeni smještaj velikog broja vozila. Zbog toga se projekt dogradnje Praške obale spominje kao način stvaranja dodatnog operativnog prostora.

Ako se kapacitet poveća, luka može istodobno obrađivati veće pošiljke bez gušenja drugih poslova. To je osobito važno kod ro-ro tereta jer vozila ne mogu biti naslagana poput kontejnera. Svaki automobil zauzima vlastitu površinu, a koridori između redova moraju ostati prohodni za vozače i logističke ekipe.

Željeznica odlučuje koliko će promet ostati održiv

Velik broj automobila ne može se dugoročno oslanjati samo na kamionski prijevoz. Riječka luka zato već koristi željeznicu za dio otpreme vozila. Što je udio željezničkog prijevoza veći, manji je pritisak na gradske i prigradske prometnice te je jednostavnije premještati veće serije prema unutrašnjosti kontinenta.

Za Rijeku je to posebno osjetljivo jer luka nije izdvojena daleko od grada. Teretni tokovi dijele prostor s urbanim prometom, cestovnim čvorovima i naseljima. Razvoj automobilskog terminala ima punu vrijednost samo ako ga prati učinkovita veza prema željezničkoj mreži i autocesti.

Kineski proizvođači traže europske ulazne točke

Europsko tržište automobila prolazi kroz veliku promjenu, a kineski proizvođači ubrzano šire prodaju izvan domaćeg tržišta. Luke na sjevernom Jadranu prirodno se nameću kao jedna od ulaznih točaka prema srednjoj i jugoistočnoj Europi. Rijeka u toj utakmici ima prednost položaja, ali konačan rezultat ovisit će o pouzdanosti cijelog lanca.

Jedan brod nije dovoljan da bi se govorilo o trajnom novom koridoru, ali pošiljka od više od dvije tisuće vozila pokazuje da postoji realan interes za testiranje Rijeke. Sljedeći korak bit će vidljiv tek ako se dolasci počnu ponavljati i ako se kapaciteti na kopnu prilagode većem volumenu.

Infrastruktura određuje koliko brzo prilika postaje stvarnost

Fizička i prometna infrastruktura često je jednako važna kao kapital ili potražnja. U Primorsko-goranskoj županiji pristup luci, cestama, skladištima, energiji i radnoj snazi može ubrzati projekt, ali i postati ograničenje ako se kapaciteti ne razvijaju istim tempom. Gospodarski učinak zato treba gledati zajedno s prostorom u kojem nastaje. Investicija koja dobro koristi postojeće veze obično brže proizvodi korist i za povezane lokalne djelatnosti.

Radna mjesta nisu jedina mjera učinka

Broj zaposlenih važan je pokazatelj, ali u Primorsko-goranskoj županiji vrijedi pratiti i kakve se vještine traže, koliko poslova ostaje lokalno te pojavljuju li se nove potrebe za obrazovanjem i uslugama. Ponekad relativno mali projekt može otvoriti specijalizirane poslove i povući dodatne dobavljače. U drugim slučajevima veliki promet ne ostavlja jednako velik lokalni trag. Zato je korisno promatrati strukturu aktivnosti, a ne samo njezin ukupni volumen.