Rijeka Gateway u prvoj godini prekrcao 370.000 TEU-a i primio 100 brodova

Rijeka Gateway završnicu kolovoza dočekao je simboličnim lučkim brojem: na terminal je stigao stoti brod od početka komercijalnog rada. Jubilarni dolazak dogodio se neposredno prije prve godišnjice operacija, pa podatak nije tek zgodna brojka za protokol, nego kratka mjera koliko se brzo novi kontejnerski terminal uključio u redoviti raspored brodskih linija na sjevernom Jadranu.

Stoti i devedeset deveti brod stigli gotovo zajedno

Na terminal su gotovo istodobno pristali brodovi Moraga i Conship Luv, označivši 99. i 100. brodski dolazak. Takav raspored dobro ilustrira vrstu posla za koju je terminal građen: više operacija u kratkim vremenskim prozorima, koordinirano pristajanje, rad kontejnerskih dizalica te premještanje tereta prema kopnenim vezama.

Komercijalni rad Rijeka Gatewaya započeo je 10. rujna 2025. godine. Do stotog dolaska prošlo je manje od pune godine, što terminalu daje prvu konkretnu operativnu povijest izvan faze izgradnje, testiranja opreme i pripreme radnih procesa.

Za Rijeku je važniji kontinuitet od jubilarnog broja

Jedan brod sam po sebi ne mijenja položaj luke, ali ponavljanje dolazaka pokazuje postoji li stabilan prometni obrazac. Kontejnerski terminal svoju vrijednost gradi kroz pouzdanost rasporeda, brzinu prekrcaja, raspoloživost željezničkih i cestovnih veza te sposobnost da u istom sustavu poveže brodare, špeditere i vlasnike tereta.

U riječkom slučaju dodatnu težinu ima činjenica da se novi terminal naslanja na prometni pravac prema srednjoj Europi. Zato se razvoj ne mjeri samo brojem brodova uz obalu, nego i time koliko tereta nakon prekrcaja može učinkovito nastaviti put bez stvaranja uskih grla u gradu i na prilaznim prometnicama.

Prva godišnjica bit će prvi ozbiljniji trenutak za usporedbu

Rujanska godišnjica omogućit će jasniji pogled na prvu punu godinu rada. Tada će biti moguće promatrati ritam brodskih dolazaka kroz dulje razdoblje i odvojiti početnu fazu od stabilnijeg poslovanja. Za terminal ove veličine važni su trendovi koji se ponavljaju iz mjeseca u mjesec, a ne samo pojedinačni rekordni dani.

Stoti brod zato ima smisla kao prijelomna točka. Pokazuje da terminal više nije novi objekt koji se tek predstavlja tržištu, nego infrastruktura kroz koju se već odvija redovita pomorska aktivnost.

Lučki rast mora se vidjeti i izvan ograde terminala

Za stanovnike Rijeke najveće pitanje nije samo koliko će kontejnera proći kroz dizalice, nego kako će rast prometa utjecati na cestovne tokove, željeznicu, radna mjesta i korištenje obalnog prostora. Svaki veći lučki sustav ima učinke koji nadilaze terminalsku ogradu, posebno u gradu gdje se industrijski, stambeni i prometni prostori nalaze blizu jedni drugih.

Uspješan razvoj zato podrazumijeva da veći obujam tereta prati i dovoljno snažna kopnena infrastruktura. Ako željeznica preuzme veći dio tereta, smanjuje se pritisak na cestovne pravce; ako se cestovni promet povećava brže od kapaciteta prilaza, posljedice se mogu preliti na gradski promet.

Troznamenkasti broj otvara novu fazu riječkog terminala

Dolazak stotog broda prije 10. rujna pokazuje da se Rijeka Gateway u prvoj godini uspio iz početne faze prebaciti u ponavljajući operativni ritam. Sljedeće razdoblje bit će zahtjevnije jer se od novog terminala više neće očekivati samo tehnička spremnost, nego mjerljiva pouzdanost, rast i uklapanje u širi riječki prometni pravac.

Za grad je to važna gospodarska priča upravo zato što povezuje more, željeznicu, ceste i logistiku. Jubilarni brod ostaje zanimljiv datum, ali stvarni test tek slijedi: može li se rast prometa pretvoriti u dugoročno stabilnu prednost Rijeke bez dodatnog opterećenja svakodnevice grada.

Ažurirano 8. rujna: objavljeni rezultati prve godine rada

Rijeka Gateway je na prvu godišnjicu komercijalnog rada objavio da je u godinu dana prekrcano 370.000 TEU-a, odnosno oko 225.000 kontejnera. Terminal je u tom razdoblju primio 100 brodova: 47 velikih matičnih brodova na interkontinentalnoj liniji Azija–Europa i 53 feeder broda.

Terminal prema objavljenim podacima zapošljava više od 420 ljudi prosječne dobi 35 godina. U kopnenom prijevozu 53 posto kontejnera otprema se željeznicom, a 47 posto cestom.

Ove brojke zamjenjuju raniju fazu priče u kojoj je stoti brod bio tek simbol približavanja godišnjici i daju mjerljiv rezultat prve pune godine komercijalnog rada.